{"id":83,"date":"2017-09-01T21:50:54","date_gmt":"2017-09-01T21:50:54","guid":{"rendered":"https:\/\/dckbbz.hr\/arhiva\/?page_id=83"},"modified":"2017-09-01T21:55:34","modified_gmt":"2017-09-01T21:55:34","slug":"o-darivanju-krvi","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/dckbbz.hr\/arhiva\/o-darivanju-krvi\/","title":{"rendered":"O darivanju krvi"},"content":{"rendered":"<h2 style=\"text-align: left;\">TKO MO\u017dE DARIVATI KRV?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Krv mo\u017ee darivati svaki \u010dovjek dobrog op\u0107eg zdravstvenog stanja:<br \/>\nDob: od 18 do 65 godina<br \/>\nTjelesna te\u017eina: iznad 55 kg, proporcionalna visini<br \/>\nTjelesna temperatura: do 37\u00b0C<br \/>\nKrvni tlak: sistoli\u010dni 90 do 180 mm Hg, dijastoli\u010dni 50 do 110 mm Hg<br \/>\nPuls: 50 do 110 otkucaja u minuti<br \/>\nHemoglobin: mu\u0161karci 135 g\/L, \u017eene 125 g\/L.<br \/>\nU Hrvatskoj, mu\u0161karci, darivatelji krvi smiju dati krv do 4 puta godi\u0161nje, s razmakom izme\u0111u darivanja od 3 mjeseca. \u017dene, darivatelji krvi, smiju dati krv do 3 puta godi\u0161nje, s razmakom izme\u0111u darivanja od 4 mjeseca.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/gdck-pregrada.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/tko-kome.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-239 size-medium aligncenter\" src=\"https:\/\/gdck-pregrada.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/tko-kome-279x300.jpg\" sizes=\"auto, (max-width: 279px) 100vw, 279px\" srcset=\"https:\/\/gdck-pregrada.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/tko-kome-279x300.jpg 279w, https:\/\/gdck-pregrada.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/tko-kome.jpg 600w\" alt=\"\" width=\"279\" height=\"300\" \/><\/a><\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">KAKO SE DARUJE KRV?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Darivanje krvi jednostavan je postupak. Va\u0161e zdravlje nam je zna\u010dajno i stoga svako darivanje krvi uklju\u010duje provjeru va\u0161eg zdravstvenog stanja.<br \/>\nProvjera koli\u010dine \u017eeljeza u krvi: brzom metodom iz kapljice krvi dobivene laganim ubodom u jagodicu tre\u0107eg prsta.<br \/>\nKratki razgovor s lije\u010dnikom: provjera va\u0161eg dosada\u0161njeg i sada\u0161njeg zdravstvenog stanja.<br \/>\nLije\u010dni\u010dki pregled: Uklju\u010duje provjeru krvnog tlaka i provjeru rada srca.<br \/>\nTek kada smo sigurni da smijete dati krv zapo\u010dinje postupak uzimanja krvi.<br \/>\nDarivatelj krvi je udobno smje\u0161ten na krevetu za davanje krvi.<br \/>\nIskusan zdravstveni tehni\u010dar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu.<br \/>\nIgla je povezana s plasti\u010dnom vre\u0107icom u koju se daje krv. Samo darivanje krvi traje 8 \u2013 12 minuta. Igla i plasti\u010dna vre\u0107ica za uzimanje krvi su sterilne i samo za jednokratnu uporabu, tj. mogu se primjeniti samo za jednokratno darivanje. Davatelju nakon darivanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uz osvje\u017eenje i lagani obrok. Sveukupno, darivanje krvi vam mo\u017ee oduzeti oko 30 minuta va\u0161eg vremena.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">\u0160TETI LI DARIVANJE KRVI ZDRAVLJU?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Darivanje krvi ne \u0161teti zdravlju ako se provedu svi propisani postupci pri odabiru darivatelja krvi. Svaka zdrava osoba izme\u0111u 18 i 65 godina starosti mo\u017ee bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, 3 do 4 puta tijekom jedne godine. Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunosti nadokna\u0111uje koli\u010dinu i sve sastavne dijelove darovane krvi: ve\u0107 unutar 24 sata organizam nadoknadi teku\u0107i dio krvi \u2013 plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade unutar 4 do 6 tjedana. Darivanje krvi najvi\u0161e utje\u010de na \u017eeljezo koje se u obliku hemoglobina nalazi u eritrocitima (crvene krvne stanice). Darivanjem 450 ml. krvi darivatelj gubi oko 200 mg \u017eeljeza. Organizam nadokna\u0111uje gubitak \u017eeljeza u roku 1 do 2 mjeseca pove\u0107anom apsorpcijom iz hrane. Prije svakog darivanja krvi obvezno provjeravamo zdravstveno stanje darivatelja i koli\u010dinu \u017eeljeza u njegovoj krvi. Krv se uzima samo kada je darivatelj zdrav i ima dovoljno \u017eeljeza. Darivanje krvi nikako ne ugro\u017eava davatelja. To mo\u017ee ujedno biti i kontrola davateljeva zdravlja.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">MO\u017dE LI SE DARIVANJEM KRVI ZARAZITI OD NEKE BOLESTI?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Tijekom darivanja krvi ne postoji mogu\u0107nost zaraze davatelja. Sav pribor za uzimanje krvi \u2013 igle, plasti\u010dne cijevi, plasti\u010dne vre\u0107ice i ostali materijal koji se koristi pri uzimanju krvi su sterilni i za jednokratnu su uporabu. Pribor je napravljen na na\u010din koji onemogu\u0107uje njegovu ponovnu uporabu.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">RAZVIJA LI SE OVISNOST ZA DARIVANJE KRVI?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Darivanje krvi ne uzrokuje naviku davatelja. Darivanjem krvi mo\u017ee se zapo\u010deti i prestati u svako doba izme\u0111u 18 i 65 godina \u017eivota. Darivanjem krvi ne nastaju nikakve tjelesne promjene ili posljedice po organizam. Neki ljudi se ipak bolje osje\u0107aju nakon \u0161to daruju krv i zato daruju krv nekoliko puta godi\u0161nje. Ta je pojava \u010de\u0161\u0107a u osoba s blago povi\u0161enim krvnim tlakom. U tih je osoba darivanje krvi ujedno i na\u010din ubla\u017eavanja simptoma uzrokovanih blagim povi\u0161enjem krvnog tlaka, ali nije na\u010din lije\u010denja povi\u0161enog tlaka.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">ZA\u0160TO SE ODMAH NAKON DARIVANJA KRVI NE SMIJE PU\u0160ITI?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Mnogi se pu\u0161a\u010di \u2013 darivatelji krvi ljute kada ih zamolimo da ne zapale cigaretu odmah nakon darivanja. Jedna od rije\u0111ih, ali neugodnih reakcija organizma na pu\u0161enje je kratkotrajno stiskanje (spazam) krvnih \u017eila u mozgu. Stoga, ako se zapu\u0161i odmah nakon zavr\u0161enog darivanja krvi, u nekih, osobito mla\u0111ih osoba, mo\u017ee do\u0107i do blage omaglice i mu\u010dnine. Postoji jo\u0161 \u010ditav niz zdravstvenih i dru\u0161tvenih razloga koji pokazuju da ne bi trebalo pu\u0161iti, zar ne?<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">ZA\u0160TO NEKIM DARIVATELJIMA OTEKNE MJESTO UBODA IGLE KROZ KOJU JE UZETA KRV?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Uzimanje krvi izvodi se ubodom sterilne igle u venu lakatne jame. Darivanje traje 8 do 12 minuta i kroz to vrijeme igla se nalazi u veni. Po zavr\u0161etku uzimanja krvi igla se vadi, a ko\u017eu se na mjestu uboda za\u0161ti\u0107uje tuferom od vate. Da bi se ubrzalo zatvanje otvora u veni, ispu\u017eena ruka se podi\u017ee u vis. U ve\u0107ini je slu\u010dajeva otvor u veni potpuno zatvoren u roku od nekoliko minuta i na ko\u017ei ostaje samo mali trag uboda. U oko 1 do 2% darivatelja krvi oko mjesta uboda nastaje oteklina s promjenom boje ko\u017ee (hematom), uz osje\u0107aj zatezanja i lagane boli. Oteklina mo\u017ee nastati tijekom ili nakon darivanja: uzrok otekline tijekom darivanja posljedica je te\u017eeg uvo\u0111enja igle u venu ili lo\u0161eg polo\u017eaja igle u veni, zbog kojeg mali dio krvi uz iglu izlazi u potko\u017eno tkivo. Oteklina koja nastane nakon darivanja uzrokovana je nedovoljnim stiskanjem (spazmom) vene ili ja\u010dim pokretima ruke. Oteklina nije opasna nuspojava darivanjem krvi. Oteklina se lije\u010di oblogom od alkohola i mirovanjem ruke. Ako se stanje ne popravi za 2 do 3 dana, potrebno je javiti se u transfuzijsku ustanovu ili lije\u010dniku op\u0107e prakse.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">ZA\u0160TO SE NEKI DARIVATELJI NE OSJE\u0106AJU DOBRO NAKON DARIVANJA KRVI?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ve\u0107ina zdravih osoba koje daruju krv podnosi gubitak 450 ml krvi bez ikakvih nuspojava. Nuspojava su tijekom davanja krvi rijetkost i opa\u017eaju se u oko 3 do 5% davanja krvi. Nuspojave se mogu pojaviti tijekom darivanja, ali i do nekoliko sati nakon darivanja krvi. Nuspojave mogu biti blage, srednje te\u0161ke i te\u0161ke. Naj\u010de\u0161\u0107e se javljaju blage nuspojave poput nelagode, nervoze, zabrinutosti, ubrzanog ili dubokog disanja, bljedo\u0107e i znojenja, vrtoglavice i magljenja pred o\u010dima, te mu\u010dnina i povra\u0107anja. Srednje i jake popratne pojave su vrlo rijetke i opa\u017eaju se u 1 do 3% svih nuspojava. To su nesvjestica i gr\u010devi. Naj\u010de\u0161\u0107i uzrok nuspojava su strah od darivanja krvi, premorenost ili neispavanost, zbog \u010dega se organizam nije u stanju prilagoditi kratkotrajnom gubitku krvi.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">ZA\u0160TO SE NEKI LJUDI NE ODLU\u010cUJU DAVATI KRV?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">U Hrvatskoj krv daruje 3,8% ljudi, iako postoje uvjeti da dobrovoljno davala\u0161tvo krvi bude razvijeno kao i u Zapadnoj Europi (vi\u0161e od 5% darivatelja krvi). Anketirali smo ljude o motivima za darivanje krvi: Odgovori darivatelja krvi: naj\u010de\u0161\u0107i razlog zbog kojeg daruju krv je izrazito human \u2013 \u017eelja da se u\u010dini dobro djelo i da se pomogne bolesniku. Darivatelji krvi imaju divan osje\u0107aj osobnog zadovoljstva da su spasili ne\u010diji \u017eivot. Odgovori nedavatelja krvi: naj\u010de\u0161\u0107i razlog za nedavanje krvi je strah i slabo znanje o potrebama i samom darivanju krvi. Sve \u0161to je u svezi s darivanjem krvi treba biti javno, bez tajni, dobro obrazlo\u017eeno. Sve nejasno\u0107e i zablude trebaju biti razja\u0161njene jer se time razbija strah u ljudi. \u0160to je bolje informirano pu\u010danstvo, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e ljudi prepoznati neke od motiva za darivanje krvi.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">KOJE OSOBINE IMA PROSJE\u010cNI DOBROVOLJNI DAVATELJ KRVI U HRVATSKOJ?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prosje\u010dna je dob davatelja u Hrvatskoj 32 godine. Davatelji su krvi prete\u017eno mu\u0161karci, osobe u braku koje imaju jedno ili vi\u0161e djece i pripadaju srednjem socijalno-ekonomskom sloju. Vrlo \u010desto te osobe imaju izra\u017een socijalni osje\u0107aj i aktivne su u razli\u010ditim kulturnim i \u0161portskim dru\u0161tvima.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">GDJE I KADA SE MO\u017dE DARIVATI KRV?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Krv mo\u017eete darivati svakodnevno na organiziranim akcijama darivanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi. Redovite akcije darivanja krvi provode se u svim ve\u0107im radnim organizacijama i lokalnim upravama. Vrijeme i mjesto odr\u017eanja akcija najavljuju se putem javnih glasila (novine, radio, TV), a mjesto davanja obilje\u017eeno je plakatima. U svim transfuzijskim ustanovama krv mo\u017eete darivati svaki radni dan. Davatelji krvi u Zagrebu mogu dati krv svakoga dana u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, u Petrovoj 3, od ponedjeljka do petka, od 07:30 do18:00 sati, a subotom od 07:30 do 15:00 sati.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">ZA\u0160TO JE POTREBNA TO\u010cNA IDENTIFIKACIJA DARIVATELJA KRVI?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prije nego pristupite darivanju krvi tra\u017eimo od vas osobnu iskaznicu i podatke koje provjeravamo prije svakog sljede\u0107eg darivanja krvi:<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>ime i prezime,<\/li>\n<li>mjesto ro\u0111enja,<\/li>\n<li>JMBG(jedinstveni mati\u010dni broj gra\u0111ana), a od 2010. vjerojatno osobni identifikacijski broj (OiB)<\/li>\n<li>adresu stanovanja,<\/li>\n<li>mjesto zaposlenja,<\/li>\n<li>broj telefona u stanu i na poslu,<\/li>\n<li>ako imate Knji\u017eicu darivatelja krvi i broj dosada\u0161njih davanja krvi,<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Svakoj osobi koja odlu\u010di darivati krv kompjutorski otvaramo Karton darivatelja krvi, u kojeg se uz osobne podatke unose podaci:<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>mjesto darivanja krvi,<\/li>\n<li>broj dosada\u0161njih darivanja, ako ih ima,<\/li>\n<li>ime lije\u010dnika koji je pregledao darivatelja,<\/li>\n<li>rezultat lije\u010dni\u010dkog pregleda prije darivanja,<\/li>\n<li>razlozi za odga\u0111anje od darivanja ili trajno isklju\u010denje,<\/li>\n<li>nuspojave tijekom darivanja,<\/li>\n<li>ime djelatnika koji je izvr\u0161io uzimanje krvi,<\/li>\n<li>rezultate laboratorijskih ispitivanja krvi.<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Navedeni podaci su nam vrlo va\u017eni iz sljede\u0107ih razloga:<br \/>\nU pojedinim krajevima Hrvatske vi\u0161e razli\u010ditih stanovnika \u010desto imaju isto ime i prezime, ime oca, pa \u010dak i mjesto i godinu ro\u0111enja. Stoga mo\u017ee do\u0107i do zamjene u identifikaciji dartivatelja krvi. JMBG je jedini podatak koji je razli\u010dit za svakog gra\u0111anina Hrvatske. Ako darivatelj krvi ima kasnu reakciju na darivanje krvi na darivanje krvi, mo\u017eemo ustanoviti razloge. Gdje se dogodi da bolesnik koji je primio krv oboli od krvlju prenosive bolesti pra\u0107enjem podataka transfundirane doze krvi od bolesnika do darivatelja krvi, mo\u017eemo potvrditi ili isklju\u010diti mogu\u0107nost zaraze transfuzijom krvi. Postoji jedan mali broj davatelja krvi koje smo iz zdravstvenih razloga trajno isklju\u010dili iz daljnjeg darivanja krvi. Neki od njih ne mogu prihvatiti \u010dinjenicu da vi\u0161e ne smiju darivati krv i nastoje nastaviti darivati krv. Nastavkom darivanja krvi te osobe mogu o\u0161tetiti svoje zdravlje ili zdravlje bolesnika koji bi bio lije\u010den njihovom krvlju. Svaka transfuzijska ustanova obvezna je voditi i obnavljati kartoteku trajno odbijenih davatelja kako bi sprije\u010dila uzimanje njihove krvi. Nakon svakog darivanja va\u0161a se krv laboratorijski ispituje na prisutnost uzro\u010dnika bolesti Koje se mogu prenijeti krvlju. Zbog za\u0161tite Va\u0161ega zdravlja du\u017eni smo Vas pravodobno obavijestiti o nalazima testiranja. Svi podaci o dobrovoljnom darivatelju krvi i rezultati testiranja lije\u010dni\u010dka su tajna i tajnost podataka je osigurana. U Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u Zagrebu u potpunosti su kompjutorizirani svi podaci o darivateljima krvi, dozama uzete krvi, pripravcima prire\u0111enim iz doza krvi, rezultatima ispitivanja i ustanovi u koju je dostavljena krv. Svi podaci su za\u0161ti\u0107eni od neovla\u0161tenog pristupa.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">ZA\u0160TO VAS LIJE\u010cNIK PRIJE DARIVANJA KRVI PREGLEDA I POSTAVLJA INTIMNA PITANJA?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Odluku mo\u017ee li neka osoba dati krv lije\u010dnik donosi na osnovi davateljevih podataka o njegovom zdravstvenom stanju i fizikalnog pregleda. Svrha je pregleda dvojaka: za\u0161tita zdravlja davatelja od posljedica davanja krvi i za\u0161tita bolesnika, poglavito od prijenosa zaraznih bolesti preko transfuzije krvi. Transfuzijama krvi lije\u010de se bolesnici od najranije \u017eivotne dobi, pa sve do duboke starosti.<br \/>\nTransfuzijsko lije\u010denje mora biti korisno. Ono nikako ne smije biti \u0161tetno za bolesnika. Tako\u0111er, darivanje krvi ne smije ugroziti zdravlje darivatelja krvi. Potpune podatke o mogu\u0107im bolestima darivatelja mo\u017eemo dobiti samo va\u0161im iskrenim odgovorom. Tijekom lije\u010dni\u010dkog pregleda, prije darivanja krvi, darivatelj mora iskreno odgovoriti na sva postavljena mu pitanja. Darivatelji krvi koji nisu sigurni da su zdravi, odnosno ako postoji sumnja da bi njihova krv mogla \u0161tetiti bolesniku, ne smiju darivati krv. Ve\u0107ina davatelja \u010dija je krv opasna za zdravlje primatelja, izdvojiti \u0107e se ve\u0107 u toku razgovora ili pregleda.<br \/>\nNeki davatelji mogu biti zara\u017eeni, ali ne znaju za zarazu. Njih se otkriva laboratorijskim ispitivanjem na prisutnost biljega krvlju prenosivih bolesti. Laboratorijsko testiranje ne mo\u017ee biti zamjena za lije\u010dni\u010dki pregled. Kada odlu\u010dite darivati krv zamislite i pona\u0161ajte se kao da \u0107e va\u0161u krv primiti netko tko vam je vrlo drag i ne \u017eelite mu na\u0161koditi. Darivatelj krvi odgovara i za sigurnost transfuzijskog lije\u010denja bolesnika. Svi podaci dobiveni od darivatelja krvi i rezultati testiranja lije\u010dni\u010dka su tajna i tajnost podataka je osigurana. Molimo, nemojte se ljutiti \u0161to vas ispitujemo o va\u0161em intimnom pona\u0161anju i molimo vas da odgovarate iskreno. Biti darivatelj krvi privilegija je koja sadr\u017ei odgovornost prema bolesniku.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">ZA\u0160TO SE ORGANIZIRA DOBROVOLJNO DAVANJE KRVI?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Krv nije mogu\u0107e proizvesti na umjetan na\u010din. Jedini izvor toga lijeka je \u010dovjek \u2013 darivatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim darivateljima krvi.<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno lije\u010denje bolesnika potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivatelja krvi, a time i dovoljne koli\u010dine krvi u pri\u010duvi.<\/li>\n<li>Program okupljanja dobrovoljnih darivatelja krvi je socijalni program. U Hrvatskoj, kao i u drugim europskim zemljama, odnos izme\u0111u darivatelja i transfuzijske slu\u017ebe osniva se na partnerstvu izme\u0111u darivatelja krvi, dru\u0161tva\/zajednice i transfuzijske slu\u017ebe.<\/li>\n<li>U osnovi transfuzijske djelatnosti jest program okupljanja darivatelja krvi. O provedbi toga programa ovisi lije\u010denje bolesnika transfuzijama krvi, krvnim pripravcima i derivatima plazme.<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na\u010dela rada transfuzijske djelatnosti regulirani su zakonima, propisima i uputama radi:<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>osiguranja mogu\u0107nosti lije\u010denja transfuzijama krvi, krvnim pripravcima i derivatima plazme svakom bolesniku kojem je takvo lije\u010denje potrebno.<\/li>\n<li>osiguranja opskrbe krvlju i krvnim pripravcima tijekom \u010ditave godine, u koli\u010dinama koje su dovoljne za lije\u010denje bolesnika i postavljanje dijagnoze.<\/li>\n<li>sigurnosti darivatelja i bolesnika. Potrebno je posti\u0107i najvi\u0161i prihvatljiv standard u prikupljanju krvi, prikupljanju pojedinih krvnih sastojaka, laboratorijskom ispitivanju, izradi pripravaka iz krvi i njihovoj upotrebi primjenom svih poznatih znanstvenih spoznaja.<\/li>\n<li>provedbe djelotvornog i ekonomi\u010dnog uzimanja, obrade i uporabe nacionalnih zaliha krvi i krvnih pripravaka.<\/li>\n<\/ul>\n<h2 style=\"text-align: justify;\">TKO ORGANIZIRA DOBROVOLJNO DAVANJE KRVI?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Organizaciju dobrovoljnog davanja krvi u ve\u0107ini zemalja svijeta provode humanitarne organizacije poput Crvenog kri\u017ea i Zelenog polumjeseca, razni klubovi dobrovoljnih darivatelja krvi i transfuzijska slu\u017eba.<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>U Hrvatskoj, promid\u017ebu davala\u0161tva i organizaciju akcija davanja krvi zajedni\u010dki provode Hrvatski Crveni kri\u017e i Transfuzijska slu\u017eba Hrvatske na na\u010delima dobrovoljnosti, anonimnosti, besplatnosti i solidarnosti.<\/li>\n<li>Odabira darivatelja krvi i uzimanje krvi obavljaju stru\u010dni, medicinski djelatnici transfuzijske slu\u017ebe u zdravstvenim ustanovama koje su u dr\u017eavnom ili \u017eupanijskom vlasni\u0161tvu. Zdravstvene ustanove u privatnome vlasni\u0161tvu ne smiju ni uzimati krv, ni prire\u0111ivati krvne pripravke.<\/li>\n<li>Pripravu krvi i krvnih pripravaka za transfuzijsko lije\u010denje bolesnika provode transfuzijske ustanove.<\/li>\n<\/ul>\n<h2 style=\"text-align: justify;\">TKO JE DOBROVOLJNI DAVATELJ KRVI?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Definiciju dobrovoljnog darivatelja krvi odredila je Me\u0111unarodna udruga transfuziologa (ISBN), Me\u0111unarodni Crveni kri\u017e (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vije\u0107e (Council of Europe) i prihva\u0107ena je u svim zemljama svijeta.<\/p>\n<ul style=\"text-align: justify;\">\n<li>Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili stani\u010dne dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu, ni nov\u010danu niti na na\u010din koji se mo\u017ee smatrati nadomjestkom novca. Skromna uspomena (dar) i osvje\u017eenje nakon davanja krvi prihvatljivi su za dobrovoljno davala\u0161tvo krvi.<\/li>\n<li>Dobrovoljni darivatelji krvi je posredan, aktivan sudionik u lije\u010denju bolesnika, tj. on je aktivna veza izme\u0111u zdravog dijela dru\u0161tva i bolesnika.<\/li>\n<\/ul>\n<h2 style=\"text-align: left;\">KOJA PRAVA I POGODNOSTI IMAJU DOBROVOLJNI DAVATELJI KRVI?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako se davala\u0161tvo krvi vrednuje u dru\u0161tvu?<br \/>\nVrednovanje dobrovoljnog davala\u0161tva u dru\u0161tvu<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Visoka dr\u017eavna priznanja i odlikovanja.<br \/>\nOdli\u010dje predsjednika Republike Hrvatske \u2013 red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske \u017eenama koje su 75 puta dale krv i mu\u0161karcima koji su 100 puta dali krv<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Slobodni dani za davanje krvi<br \/>\n\u2013 u skladu sa Zakonom o radu (NN 137\/04. \u010dl. 57) pla\u0107eni dopust 1 dan<br \/>\n\u2013 u skladu s Kolektivnim ugovorom (Elektroprivreda 2 uzastopna dana, djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja 3 dana ukupno, slu\u017ebenici i namje\u0161tenici 2 dana)<br \/>\n\u2013 u skladu s Pravilnicima o radu<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Oslobo\u0111enje od participacije u tro\u0161kovima zdravstvene za\u0161tite<br \/>\n(Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju NN 85\/2006)<br \/>\n\u2013 oslobo\u0111eni u potpunosti: \u017eene za preko 25 puta darovanu krv, mu\u0161karci za preko 35 puta darovanu krv<br \/>\n\u2013 participacija umanjena za 5 %: \u017eene za preko 15 puta darovanu krv, mu\u0161karci za preko 25 puta darovanu krv.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Osiguranje od posljedica nesretnog slu\u010daja<br \/>\nObuhva\u0107a evidentirane davatelje krvi za vrijeme: puta do mjesta davanja; boravka prije, za vrijeme i poslije davanja; povratka ku\u0107i ili na mjesto davanja; za slu\u010dajeve koji su neposredna posljedica davanja krvi.<br \/>\nVlada nema izravni utjecaj na dodjelu slobodnih dana za darivatelje krvi u privatnim poduze\u0107ima. U tim poduze\u0107ima sindikalne organizacije trebaju u izravnom dogovoru s poslodavcem dogovoriti slobodne dane za davanje krvi. Ako vam je pri tom potrebna pomo\u0107 transfuzijske slu\u017ebe, slobodno nam se obratite. Svako davanje krvi eti\u010dki obvezuje transfuzijsku slu\u017ebu da u slu\u010daju potrebe transfuzijskog lije\u010denja \u0161to br\u017ee osigura krv za darivatelja i njegovu obitelj.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: justify;\">Priznanja Hrvatskog Crvenog kri\u017ea<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Davatelji krvi \u2013 \u017dENE<br \/>\nZahvalnica i zna\u010dka za 1, 5, 10, 20 i 25 puta darovanu krv<br \/>\nZahvalnica i mali srebrnjak za 35 puta darovanu krv<br \/>\nZahvalnica i veliki srebrnjak za 55 puta darovanu krv<br \/>\nZahvalnica i zlatni znak za 75 puta darovanu krv<br \/>\nZahvalnica za izvanredni uspjeh za 100, 125 i 150 puta darovanu krv<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Davatelji krvi \u2013 MU\u0160KARCI<br \/>\nZahvalnica i zna\u010dka za 1, 10, 20, 30 i 40 puta darovanu krv<br \/>\nZahvalnica i mali srebrnjak za 50 puta darovanu krv<br \/>\nZahvalnica i veliki srebrnjak za 75 puta darovanu krv<br \/>\nZahvalnica i zlatni znak za 100 puta darovanu krv<br \/>\nZahvalnica za izvanredni uspjeh za 125, 150 i 200 puta darovanu krv<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Posebne zahvalnice<br \/>\nZavr\u0161na zahvalnica dugogodi\u0161njem davatelju krvi za prestanak davanja krvi zbog zdravstvenog razloga ili godina starosti<br \/>\nObiteljska zahvalnica obiteljima \u010dija dva ili vi\u0161e \u010dlanova kontinuirano daju krv 5 godina<br \/>\nZahvalnica za \u010dlanove Crvenog kri\u017ea i aktive dobrovoljnog davala\u0161tva krvi<br \/>\nZahvalnica za doprinos razvoju davala\u0161tva<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako se davala\u0161tvo krvi vrednuje u dru\u0161tvu?<br \/>\nVrednovanje dobrovoljnog davala\u0161tva u dru\u0161tvu<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Visoka dr\u017eavna priznanja i odlikovanja.<br \/>\nOdli\u010dje predsjednika Republike Hrvatske \u2013 red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske \u017eenama koje su 75 puta dale krv i mu\u0161karcima koji su 100 puta dali krv<\/p>\n<h2 style=\"text-align: justify;\">KOLIKO LJUDI DAJE KRV?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Teoretski, krv mo\u017ee dati oko 60% svih mu\u0161karaca i oko 50% \u017eena u pu\u010danstvu.<br \/>\n\u2013 Stvarni postotak ljudi koji daju krv je manji \u2013 u Hrvatskoj krv daje 3,8% stanovni\u0161tva, odnosno sakupi se 38 doza na 1000 stanovnika.<br \/>\n\u2013 U Hrvatskom registru darivatelja krvi evidentirano je oko 100 000 darivatelja koji godi\u0161nje daju oko 160 000 doza krvi.<br \/>\n\u2013 70% darivatelja krvi su mu\u0161karci, a 30% su \u017eene.<br \/>\n\u2013 85% svih darivatelja su vi\u0161estruki davatelji krvi koji daruju krv do 2 puta godi\u0161nje, odnosno 3 do 5 puta u \u017eivotu.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: justify;\">TKO NE SMIJE DAVATI KRV?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Oko 10% darivatelja se tijekom pregleda odbije. Oni mogu biti privremeno ili trajno odbijeni. Razlog odbijanja uvijek je opasnost od uzimanja krvi za darivateljevo zdravlje ili opasnost od krvnih pripravaka za bolesnikovo zdravlje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u2013 Krv ne smiju davati osobe koje bi time o\u0161tetile svoje zdravlje ili bi njihova krv mogla ugroziti bolesnikovo zdravlje.<br \/>\n\u2013 Krv ne smiju davati osobe koje boluju od akutne ili kroni\u010dne bolesti, uzimaju antibiotike ili neke druge lijekove, neispavane osobe, osobe koje su na dugotrajnoj dijeti i osobe s rizi\u010dnim pona\u0161anjem.<br \/>\n\u2013 Darivatelju koji je odbijen iscrpno se objasni razlozi zbog kojih ne mo\u017ee dati krv i daju mu se odgovori na sva njegova pitanja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Trajno odbijanje darivatelja:<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">1. Trajno se odbiju od davanja krvi osobe koje su bolovale ili sada boluju od te\u0161kih kroni\u010dnih bolesti di\u0161nog i probavnog sustava kao i osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih \u017eila, zlo\u0107udnih bolesti, bolesti jetre, AIDS-a, \u0161e\u0107erne bolesti, \u017eiv\u010danih i du\u0161evnih bolesti.<br \/>\n2. Trajno se odbijaju osobe s pona\u0161anjem visokog rizika:<br \/>\n\u2013 ovisnici o alkoholu ili drogama,<br \/>\n\u2013 mu\u0161karci koji su u \u017eivotu imali spolne odnose s drugim mu\u0161karcima (homoseksualni odnosi),<br \/>\n\u2013 \u017eene i mu\u0161karci koji su imali spolni odnos s prostitutkama,<br \/>\n\u2013 osobe koje \u010desto mijenjaju seksualne partnere (promiskuitetne osobe),<br \/>\n\u2013 osobe koje su uzimale drogu intravenskim putem,<br \/>\n\u2013 osobe koje su lije\u010dene zbog spolno prenosivih bolesti (sifilis, gonoreja),<br \/>\n\u2013 osobe koje su HIV-pozitivne,<br \/>\n\u2013 seksualni partneri gore navedenih osoba.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Privremeno odbijanje darivatelja:<br \/>\n\u2013 s lak\u0161im akutnim bolesnim stanjima (prehlade, poremetnje probavnog sustava, smanjenog \u017eeljeza u krvi i sl.),<br \/>\n\u2013 nakon operativnih zahvata,<br \/>\n\u2013 nakon primanja transfuzija, primanja nekih cjepiva,<br \/>\n\u2013 s lak\u0161om poremetnjom krvnog tlaka, te<br \/>\n\u2013 \u017eene za vrijeme menstruacije, trudno\u0107e i dojenja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Osobe koje uzimaju lijekove obvezno moraju to kazati lije\u010dniku tijekom lije\u010dni\u010dkog pregleda prije davanja krvi. Lijekovi se mogu prenijeti krvlju i u bolesnika izazvati ne\u017eeljeno djelovanje. Ovi podaci otkrivaju se u tijeku razgovora s darivateljem i njegova pregleda. Molimo budite iskreni pri svakom lije\u010dni\u010dkom pregledu za davanje krvi. Izrecite lije\u010dniku svoje sumnje jer time \u0161titite i svoje i tu\u0111e zdravlje. Postati darivatelj krvi je privilegija koja sadr\u017ei i odgovornost prema bolesniku.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: justify;\">NA KOJE NA\u010cINE MO\u017dETE DAVATI KRV?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">1. Naj\u010de\u0161\u0107i na\u010din davanja krvi je davanje jedne doze \u201cpune\u201d krvi.<br \/>\n\u2013 To zna\u010di da se u plasti\u010dnu vre\u0107icu za uzimanje krvi izvadi 450 mL krvi u kojoj se nalaze svi njezini sastojci: eritrociti, plazma, trombociti i leukociti. Davanje \u201cpune\u201d krvi traje 8 do 12 minuta.<br \/>\n\u2013 Fizikalnim postupcima, tj. posebnim centrifugiranjem, doza \u201cpune\u201d krvi se razdvaja na sastavne dijelove koje nazivamo krvnim pripravcim: koncentrat eritrocita, koncentrat trombocita, koncentrat leukocita, doza plazme.<br \/>\n2. Drugi na\u010din davanja je uzimanje samo jednog ili vi\u0161e raznih krvnih sastojaka pomo\u0107u aparata kojeg nazivamo stani\u010dni separator.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: justify;\">ZA\u0160TO SE DARUJE 450 ml KRVI?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Krv je lijek. Da bi lije\u010denje bolesnika bilo uspje\u0161no, mora se primijeniti u to\u010dno odre\u0111enoj koli\u010dini kao i svaki drugi lijek.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u2013 Organizam odrasle osobe, tjelesne te\u017eine iznad 55kg ima vi\u0161e od 4,5 L krvi. Prosje\u010dno, krv \u010dini 12% tjelesne te\u017eine \u010dovjeka. Gubitak krvi do 15% organizam podnosi bez ikakvih popratnih pojava. Davanje 450mL krvi organizam gubi manje od 10% ukupne koli\u010dine krvi.<br \/>\n\u2013 Uobi\u010dajeno doza uzete krvi je 450mL. To je standardna doza uzete krvi i prema tome se izra\u010dunava potreban broj doza krvnih pripravaka za lije\u010denje bolesnika.<br \/>\n\u2013 Iz jedne doze od 450mL krvi prire\u0111uje se 1 doza koncentrata eritrocita, 1 doza koncentrata trombocita i 1 doza plazme.<br \/>\n\u2013 Bolesnici lije\u010deni transfuzijama krvi prosje\u010dno prime 2 doze koncentrata eritrocita, 1,5 doze plazme i 6 do 8 doza koncentrata trombocita.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">KAKO SE PROVODI DAVANJE KRVNOG SASTOJKA STANI\u010cNIM SEPARATOROM?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Lije\u010dni\u010dki pregled i provjera koli\u010dine hemoglobina jednak je kao u darivatelja \u201cpune\u201d krvi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u2013 Darivatelj krvi je udobno smje\u0161ten na krevetu za davanje krvi.<br \/>\n\u2013 Iskusan zdravstveni tehni\u010dar odabere venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu.<br \/>\n\u2013 Igla je povezana s plasti\u010dnom cijevi koja ulazi u stani\u010dni separator.<br \/>\n\u2013 U stani\u010dnom je separatoru ulo\u017een plasti\u010dni set za odvajanje krvnog sastojka. Darivatelj je cijelo vrijeme spojen sa stani\u010dnim separatorom.<br \/>\n\u2013 Krv iz jedne vene ulazi kroz plasti\u010dnu cijev u plasti\u010dni set ulo\u017een u centrifugu stani\u010dnog separatora. Centrifugiranjem se izdvaja sastojak krvi, a ostali dio se vra\u0107a darivatelju u venu iste ili druge ruke.<br \/>\n\u2013 Tim na\u010dinom se dobivaju pripravci krvi visoke koncentracije i kvalitete.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Igla i svi dijelovi plasti\u010dnog sustava za davanje stani\u010dnim separatorom su sterilni i samo za jednokratnu uporabu, tj. mogu se primijeniti samo za jednokratno davanje krvnih sastojaka, pa se ne mogu prenijeti uzro\u010dnici zaraznih bolesti.<br \/>\nPostupak uzimanja krvi stani\u010dnim separatorom traje du\u017ee nego davanje \u201cpune\u201d krvi:<br \/>\n\u2013 Postupak davanja plazme traje do 30 min., a do sat i pol za davanje trombocita.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: justify;\">ZA\u0160TO SE UZIMA KRV STANI\u010cNIM SEPARATOROM?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Uspje\u0161no lije\u010denje bolesnika ne mo\u017ee se provesti bez dovoljnih koli\u010dina krvi i krvnih pripravaka. Tijekom transfuzijkog lije\u010denja bolesnici dobivaju samo sastojak krvi koji im je potreban za lije\u010denje. Koli\u010dina primljenih pripravaka krvi ovisi o vrsti bolesti i na\u010dinu lije\u010denja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u2013 Transfuzijski lije\u010deni bolesnik prosje\u010dno primi 2 doze koncentrata eritrocita, 1,5 doze plazme i 6 do 8 doza koncentrata trombocita.<br \/>\n\u2013 Kiru\u0161ki bolesnici trebaju u lije\u010denju vi\u0161e koncentrata eritrocita, bolesnici s opeklinama vi\u0161e trebaju plazmu, a bolesnici s malignim bolestima koji se lije\u010de kemoterapijom ili transplatacijom ko\u0161tane sr\u017ei trebaju vi\u0161e desetaka doza koncentrata trombocita.<br \/>\n\u2013 Lije\u010denje bolesnika s leukemijom i drugim zlo\u0107udnim bolestima krvi i ostalih organa vrlo je uspje\u0161no, ali traje mjesecima i zahtijeva velike koli\u010dine koncentrata trombocita. 70% leukemije u djece i vi\u0161e od 50% leukemija u mla\u0111ih odraslih osoba mo\u017ee se potpuno izlije\u010diti primjenom kemoterapije i \/ ili transplatacijom ko\u0161tane sr\u017ei uz redovito transfuzijsko lije\u010denje krvnim pripravcima.<br \/>\nIz jedne doze darovane krvi od 45mL pripravlja se samo jedna doza koncentrata eritrocita, jedna doza plazme, jedna doza koncentrata trombocita ili jedna doza koncentrata leukocita. Tim na\u010dinom mo\u017eemo zadovoljiti potrebe bolesnika za eritrocitima, ali se ne mogu sakupiti dovoljne koli\u010dine plazme i trombocita.<br \/>\n\u2013 Od jednog darivatelja na stani\u010dnom separatoru dobiva se koli\u010dina trombocita koja je jednaka koli\u010dini koja se dobije pripravljanjem koncentrata trombocita iz 6 do 8 doza krvi. Na taj na\u010din koncentrat trombocita prire\u0111en iz krvi jednog darivatelja mo\u017ee zadovoljiti dnevnu potrebu lije\u010denja jednog bolesnika.<br \/>\n\u2013 Darivatelji stani\u010dnim separatorom pozivaju se za odre\u0111enog bolesnika, ovisno o njihovoj krvnoj grupi.<br \/>\n\u2013 Zbog male koli\u010dine stanica koje uzimamo i zbog brzine kojom se one u organizmu obnavljaju, \u010de\u0161\u0107e se mo\u017ee davati krv stani\u010dnim separatorom nego klasi\u010dnim na\u010dinom.<br \/>\n\u2013 Davanje krvnih sastojaka stani\u010dnim separatorom je izuzetno zna\u010dajno u lije\u010denju bolesnika s rje\u0111im krvnim grupama (AB neg.; O neg.; A neg.; B neg.) u vrijeme nesta\u0161ice krvi.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Do\u0111ite i upoznajte se s davanjem krvi stani\u010dnim separatorom u prostorijama Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u Zagrebu, Petrova 3 ili tra\u017eite informacije na tel.: 46 00 336.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: justify;\">KAKO \u010cESTO SE MO\u017dE DAVATI KRV?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">1. Mu\u0161karci mogu davati punu krv svaka 3 mjeseca, a \u017eene svaka 4 mjeseca.<br \/>\n2. Darivatelj krvi stani\u010dnim separatorom mogu davati \u010de\u0161\u0107e:<br \/>\n\u2013 davanje trombocita stani\u010dnim separatorom: do 12 puta godi\u0161nje. Razmak izme\u0111u dva davanja mora biti najmanje 3 dana.<br \/>\n\u2013 davanje plazme stani\u010dnim separatorom: do 25 puta godi\u0161nje. Razmak izme\u0111u dva davanja mora biti najmanje jedan tjedan.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: justify;\">MORA LI SE PRIJE DAVANJA KRVI BITI \u201cNA TA\u0160TE\u201d?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prije davanja krvi nije potrebno biti nata\u0161te.<br \/>\n\u2013 Davanje krvi je sastavni dio svakodnevnog ljudskog na\u010dina \u017eivota i \u010dovjek na taj dan treba uobicajeno jesti i piti.<br \/>\n\u2013 Osjecat cete se bolje ako nekoliko sati prije davanja krvi pojedete lagani obrok. Jedino Vas molimo da unutar 8 sati prije davanja krvi ne jedete izrazito masnu hranu i ne pijete alkohol jer njihovi sastojci mogu transfuzijom krvi biti une\u0161eni u bolesnika i nanijeti mu \u0161tetu.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: left;\">MORA LI SE NAKON DAVANJA KRVI NE\u0160TO POJESTI I POPITI?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Posebni medicinski razlozi ne zabranjuju darivatelju da jede ili pije nakon davanja krvi. To je oblik dru\u0161tvenog pona\u0161anja.<br \/>\n\u2013 Uobi\u010dajeno je nakon davanja krvi sjesti u dru\u0161tvu drugih darivatelja i osvje\u017eiti se laganim obrokom i bezalkoholnim pi\u0107em.<br \/>\n\u2013 Kroz to vrijeme darivatelj je pod kontrolom zdravstvenih djelatnika. \u017delimo znati da se dobro osje\u0107ate prije nego napustite mjesto davanja krvi.<\/p>\n<h2 style=\"text-align: justify;\">ZA\u0160TO SE DAVANJE KRVI NE PLA\u0106A?<\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Davanje krvi za nov\u010danu naknadu je vrsta poslovno-trgova\u010dkog odnosa. Zbog materijalne nagrade pla\u0107eni davatelji cesto pre\u0161u\u0107uju va\u017ene podatke o osobnom zdravstvenom stanju te davanje krvi mo\u017ee naru\u0161iti njihovo zdravlje, a primjena njihove krvi za lije\u010denje mo\u017ee pogor\u0161ati stanje bolesnika.<br \/>\n\u2013 U pla\u0107enih davatelja krvi 10 puta je ve\u0107a u\u010destalost prisutnosti uzro\u010dnika zaraznih bolesti koje se prenose krvlju: hepatitis B i C, sifilis i AIDS. Transfuzije krvi od pla\u0107enih davatelja imaju ve\u0107i rizik za prijenos tih bolesti u bolesnika.<br \/>\n\u2013 Osim toga, pla\u0107anjem davanje krvi nije mogu\u0107e motivirati dovoljan broj osoba za davanje krvi i samo pla\u0107anjem davatelja nije mogu\u0107e uvijek osigurati potrebno transfuzijsko lije\u010denje svim bolesnicima.<br \/>\n\u2013 U nekim zemljama pla\u0107a se davanje plazme iz koje se proizvode odre\u0111eni lijekovi.<br \/>\nU Hrvatskoj se, kao i u najrazvijenijim zemljama svijeta, zbog za\u0161tite i sigurnosti bolesnika te pravodobnog i uspje\u0161nog transfuzijkog lije\u010denja provodi samo dobrovoljno davanje krvi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>TKO MO\u017dE DARIVATI KRV? Krv mo\u017ee darivati svaki \u010dovjek dobrog op\u0107eg zdravstvenog stanja: Dob: od 18 do 65 godina Tjelesna te\u017eina: iznad 55 kg, proporcionalna visini Tjelesna temperatura: do 37\u00b0C Krvni tlak:<a class=\"moretag\" href=\"https:\/\/dckbbz.hr\/arhiva\/o-darivanju-krvi\/\">Read More&#8230;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-83","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dckbbz.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/83","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dckbbz.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/dckbbz.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dckbbz.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dckbbz.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=83"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/dckbbz.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/83\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":95,"href":"https:\/\/dckbbz.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/83\/revisions\/95"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dckbbz.hr\/arhiva\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=83"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}